Jednostavan vodič za izradu UML dijagrama i modeliranje baza podataka

Unified Modeling Language (UML) ima važnu ulogu u razvoju softvera, ali i u ne-softverskim sustavima u brojnim djelatnostima jer omogućuje vizualni prikaz ponašanja i strukture sustava ili procesa. UML olakšava ukazivanje na potencijalne pogreške u strukturama aplikacije, ponašanju sustava i drugim poslovnim procesima.  

Zašto UML? 

UML je na scenu stupio 90-ih godina zahvaljujući trojici softverskih inženjera, Gradyju Boochu, Ivaru Jacobsonu i Jamesu Rumbaughu, koji su željeli razviti manje kaotičan način predočavanja sve složenijeg procesa razvoja softvera i razdvojiti metodologiju od procesa. I danas je UML standardan izbor notacije među razvojnim inženjerima, kao i voditeljima projekata, vlasnicima tvrtki, tehnološkim poduzetnicima i profesionalcima u cijelom nizu gospodarskih grana. 

Koje su prednosti UML-a? 

  • na jednostavan način predočava složene odnose 
  • drži komunikacijske linije otvorenima 
  • automatizira stvaranje softvera i procesa  
  • pomaže pri rješavanju teško uklonjivih problema s arhitekturom 
  • povećava kvalitetu rada 
  • smanjuje troškove i skraćuje ciklus izlaska na tržište 

Vrste UML dijagrama  

Postoje dvije glavne vrste UML dijagrama: strukturni dijagrami i dijagrami ponašanja (a te se kategorije dijele na velik broj drugih). Te varijante postoje kako bi se njima predočile brojne vrste scenarija i dijagrama koje koriste različite osobe. 

Od kupaca i voditelja projekata pa sve do autora tehničkih materijala, dizajnera, analitičara, programera i testera, svaka će uloga za svoje potrebe koristiti specifičan dijagram. To znači da svaki dizajn zahtijeva drukčiji fokus i razinu detaljnosti. Cilj je UML-om vizualno predočiti dijagrame koje će svatko lako razumjeti.  

elementarni UML dijagram
Primjer elementarnog UML slijednog dijagrama. Ovaj predložak možete preuzeti

Razmotrimo ih pomnije: 

Strukturni dijagrami 

Strukturni dijagrami predočavaju statičku strukturu softvera ili sustava te se odlikuju različitim razinama apstrakcije i implementacije. Oni se koriste za pomoć pri vizualizaciji raznih struktura koje sačinjavaju sustav, poput baze podataka ili aplikacije, a prikazuju hijerarihiju komponenti ili modula i način na koji se oni povezuju i stupaju u interakciju. Ti alati daju smjernice i osiguravaju da svi dijelovi sustava funkcioniraju na predviđen način u međuodnosu sa svim ostalim dijelovima. 

Dijagrami ponašanja 

U ovom je slučaju fokus na dinamičnim aspektima softverskog sustava ili procesa. Ovi dijagrami predočavaju funkcionalnost sustava i ističu što se mora dogoditi u sustavu koji se modelira.  

Razmotrimo malo bolje brojne vrste UML dijagrama iz obje kategorije:’

1. Strukturni UML dijagrami 

  • Dijagram klase. To je najčešći dijagram u razvoju softvera, a koristi se za opisivanje logičkog i fizičkog dizajna sustava te prikazuje njegove klase. Nalikuje na dijagram toka jer se klase predstavljaju okvirima. Taj dijagram pruža vizualnu interpretaciju različitih klasa i načina na koji su one međusobno povezane, a svaka se klasa sastoji od tri odjeljka: 
  • gornji odjeljak: naziv klase 
  • središnji odjeljak: atributi klase 
  • donji odjeljak: metode ili operacije klase 
UML dijagram sučelja klase
Primjer UML dijagrama sučelja klase. Ovaj predložak možete preuzeti
  • Dijagram objekta. Taj se dijagram često koristi za provjeru točnosti dijagrama klase. Drugim riječima, hoće li ona funkcionirati u praksi? U njemu se prikazuju objekti sustava i njihovi odnosi te se lakše uočavaju potencijalni nedostaci u dizajnu koje treba ispraviti. 
  • Dijagram komponente. Poznat i kao dijagram toka komponenti, on pokazuje logičko grupiranje elemenata i njihovih odnosa. Drugim riječima, njime se složen sustav predočava na jednostavniji način razlaganjem na manje komponente. Svaki od tih dijelova prikazuje se kao pravokutni okvir s pripadnim nazivom. Poveznice definiraju odnose/međuovisnosti među različitim komponentama. 
  • Kompozitni strukturni dijagram. Taj se dijagram vrlo rijetko koristi u bilo kojem području osim razvoja softvera. Zašto? Iako je sličan dijagramu klase, zahtijeva detaljniju razradu jer opisuje internu strukturu većeg broja klasa i pokazuje interakcije među njima. Ako niste razvojni programer, okvirni vam prikaz vjerojatno pruža dovoljno informacija. 
  • Dijagram implementacije. Taj dijagram prikazuje hardverske komponente (čvorove) i softverske komponente (artefakte) te njihove odnose. Nudi vizualnu predodžbu točnog mjesta implementacije svake softverske komponente. 
  • Dijagram paketa. Koristi se za opisivanje međuovisnosti između paketa koji sačinjavaju model. Glavni mu je cilj pokazati odnos između raznih velikih komponenti od kojih se složen sustav sastoji. 
  • Dijagram profila. VIše je nalik na jezik nego na dijagram. Dijagram profila olakšava stvaranje novih svojstava i semantike za UML dijagrame definiranjem prilagođenih stereotipa, označenih vrijednosti i ograničenja. Ti vam profili omogućuju prilagodbu UML metamodela za razne platforme (npr. Java Platform, Enterprise Edition (Java EE) ili Microsoft .NET Framework) i domene (npr. modeliranje poslovnih procesa, arhitektura orijentirana na usluge, medicinske primjene i drugo). 

2. UML dijagrami ponašanja 

  • Dijagram aktivnosti. Opisuje proces koji se odvija korak po korak i ima jasan početak i završetak. To je skup aktivnosti koje se moraju dogoditi da bi se postigao cilj. On pokazuje kako svaka od aktivnosti vodi do sljedeće i kako su sve one povezane. Osim u razvoju softvera, ovi se dijagrami mogu koristiti u gotovo svakom poslovnom okruženju. Naziva ih se i mapiranjem ili modeliranjem poslovnih procesa. 
UML dijagram scenarija upotrebe
Primjer elementarnog UML dijagrama scenarija upotrebe. Ovaj predložak možete preuzeti
  • Dijagram scenarija upotrebe. On opisuje što sustav radi, ali ne i kako to radi. Scenarij upotrebe skup je događaja koji se dogode kada “izvršitelj” koristi sustav da bi dovršio proces. Izvršitelj se definira kao svaka osoba ili sve što stupa u interakciju sa sustavom (osoba, tvrtka ili ustanova ili aplikacija), a nalazi se izvan njega. Stoga dijagram scenarija upotrebe vizualno opisuje taj skup nizova i predočava funkcionalne zahtjeve sustava. 
  • Dijagram pregleda interakcija. Taj je dijagram često složen te je sličan dijagramu aktivnosti jer oba prikazuju slijed aktivnosti korak po korak, no dijagram pregleda interakcija zapravo je dijagram aktivnosti sačinjen od raznih dijagrama interakcija. Ti dijagrami koriste istu notaciju kao i dijagram aktivnosti (čvorovi početka, završetka, odluke, objedinjavanja, račvanja i spajanja) uz dodatak elemenata kao što su interakcija, upotreba interakcije, vremensko ograničenje i ograničenje trajanja. 
  • Dijagram tempiranja. Kada je tempiranje u središtu pažnje, koristi se ovaj UML dijagram. Poznat i kao dijagram podjele na sekvence ili dijagram događaja, on ne prikazuje kako objekti stupaju u interakciju ni kako mijenjaju jedan drugoga. U funkcionalnom smislu on pokazuje kako objekti i izvršitelji djeluju duž vremenske crte. Fokus je u ovom slučaju na trajanju događaja i promjenama do kojih dolazi u ovisnosti o ograničenjima trajanja. Glavni su dijelovi dijagrama tempiranja: 
    • crta života: pojedinačni sudionik 
    • vremenska crta stanja: različita stanja kroz koja crta života prolazi u sustavu 
    • ograničenje trajanja: vrijeme potrebno da ograničenje stupi na snagu 
    • vremensko ograničenje: vrijeme tijekom kojega sudionik nešto treba učiniti 
    • uništenje: točka u kojoj crta života objekta završava. Iza točke uništenja crte života nema više nikakvih događaja. 
  • Dijagram automata stanja. Taj se dijagram naziva i mapom stanja, a primjenjuje se kada je ponašanje objekta složeno te su detalji suštinski važni. On pomaže pri opisivanju ponašanja objekta (ili ponekad operatora) i načina na koji se on mijenja na temelju unutarnjih i vanjskih događaja. 
  • Sekvencijalni dijagram. Popularan i izvan granica zajednice koja se bavi dizajnom, taj vizualno privlačan dijagram dobar je za prikaz svih vrsta poslovnih procesa. On na jednostavan način otkriva strukturu sustava kronološki prikazujući niz poruka i interakcija među izvršiteljima i objektima. U sekvencijalnim dijagramima pojavljuju se jednostavne iteracije i grananja. Pogodni su za višezadaćni rad. 
  • Dijagram komunikacije. Dijagram komunikacije ili suradnje sličan je sekvencijalnom dijagramu. U njemu se, međutim, naglašava komunikacija između objekata i prikazuje organizacija objekata koji sudjeluju u interakciji. Odlikuje se složenijim iteriranjem i grananjem. 

Modeli baza podataka  

UML postaje sve popularniji i kao notacija pri modeliranju baza podataka. Ti su modeli odličan vizualni alat za kreativno razmišljanje, slobodno crtanje dijagrama i suradnju na razvoju ideja.  

Iako UML ne raspolaže specifikacijama za modeliranje podataka, može biti koristan alat za crtanje dijagrama, osobito stoga što se podaci iz baza podataka mogu koristiti u objektnom programiranju.  

Pogledajmo koje sve vrste modela baza podataka možete stvarati: 

  • Hijerarhijski model baze podataka. Stari, dobri model u kojem se podaci organiziraju u strukturu sličnu stablu. Stablo se sastoji od nekoliko grupa koje se nazivaju segmentima. Baza koristi odnos “jedan na više njih”. Pristup podacima također je predvidiv. 
  • Mrežni model. Taj model poprima oblik grafikona u kojem su vrste odnosa poveznice, a vrste objekata čvorovi. Za razliku od ostalih modela baza podataka, shema mrežnog modela nije ograničena na rešetku ili hijerarhiju. 
  • Objektno orijentirani model baze podataka. Taj model koristi zbirku objekata, ili višekratno iskoristivih softverskih elemenata, s pripadnim značajkama i metodama. Na primjer, multimedijska baza podataka može sadržavati slike koje se ne mogu pohraniti u relacijskoj bazi podataka, dok hipertekstna baza podataka dopušta veze prema drugim objektima. 
  • Relacijski model. U ovom se slučaju podaci strukturiraju pomoću relacija, tj. matematičkih struktura nalik na mrežu, koje imaju stupce i retke. U suštini, riječ je o tablici. 
  • Objektno-relacijski model. Kao što njegov naziv sugerira, taj je model kombinacija dvaju prethodno navedenih. On podržava objekte, klase, nasljeđivanje i druge objektno orijentirane elemente, ali i vrste podataka, tabularne strukture i drugo, poput relacijskog modela. 
  • Entitetsko-odnosni model. On se sastoji od vrsta entiteta (osoba, mjesta ili stvari) te pokazuje odnose koji mogu postojati među njima. Definiranjem entiteta i njihovih atributa te prikazivanjem odnosa među njima entitetsko-odnosni dijagram ilustrira logičku strukturu baza podataka. 
  • Dokumentacijski model. Osmišljen je za pohranu dokumenata ili polustrukturiranih, a ne atomiziranih podataka, te upravljanje njima. Odlikuje se strukturom stabla u kojoj je svaki čvor objekt koji predstavlja dio dokumenta. 
  • Entitetsko-atributno-vrijednosni model. U EAV ili modelima s otvorenom shemom podaci se bilježe u tri stupca:  
  1. entitet (ono što se opisuje)  
  2. atribut ili parametar (npr. naziv, opis, vrsta podatka) 
  3. vrijednost atributa. 
  • Zvjezdasta shema. To je najjednostavnija verzija dimenzionalnog modela, u kojoj se podaci slažu po dimenzijama i činjenicama. Koristi se u poslovnom obavještavanju i skladištenju podataka jer je pogodna za postavljanje upita velikim skupovima podataka. 

Pojednostavnjivanje pomoću softvera 

Bilo da stvarate modele baza podataka ili UML dijagrame, upotreba softverskog alata olakšava i poboljšava taj proces. Odaberite onaj koji vam omogućuje: 

  • izradu profesionalnih dijagrama pomoću gotovih predložaka i tisuća likova u ekosustavu za sadržaje, koji udovoljava standardima industrije kao što su UML 2.5, ali i BPMN 2.0 i IEEE. 
  • obogaćivanje dijagrama preklapanjem podataka, ikonama, bojama i grafikom kako bi podatke bilo lakše upijati, uključujući njihovu vizualizaciju u programu Excel u samo jednom koraku. 
  • suradnju s drugima putem suautorstva, komentiranja i primjedbi. 
  • prenošenje jedne prave verzije i pristup dijagramima s gotovo bilo koje lokacije putem preglednika ili aplikacija za uređaje. 

U razvoju softvera i ne-softverskim sustavima u brojnim gospodarskim granama upotreba vizualnih UML dijagrama može imati ključnu ulogu u uspješnoj izgradnji procesa i struktura utemeljenih na ponašanju. Pomoću ovog vodiča  s objašnjenjima korak po korak saznajte više o izradi UML dijagrama uz pomoć softvera .

Početak rada s programom Visio

Vizualizirajte i prenosite ideje, informacije i postupke s gotovo bilo kojeg mjesta i na bilo kojem uređaju uz pomoć programa Visio.

Kupite odmah
Povezani sadržaj
Productivity

Pet načina na koje radnici na daljinu mogu surađivati

Pročitajte više
Productivity

Potpuni vodič za Ganttove dijagrame

Pročitajte više
Productivity

Stvaranje preciznijeg vremenskog okvira projekta u sedam koraka

Pročitajte više
Productivity

Vodič za vođenje projekata za početnike

Pročitajte više

Poslovni uvidi i ideje ne mogu se smatrati izvorom profesionalnih poreznih ili financijskih savjeta. Savjete o svojem slučaju zatražite od vlastitog poreznog ili financijskog savjetnika.