Šta je to bezbednost e-pošte?
Tipovi pretnji e-poštom
Organizacije se suočavaju sa nizom složenih pretnji e-poštom, od preuzimanja naloga i ugrožavanja poslovne e-pošte do ciljanog phishinga i vishing napada. Pretnje e-poštom obično spadaju u ove tipove grupa:
-
Eksfiltracija podataka
Eksfiltracija podataka je neovlašćeni prenos podataka iz organizacije ručno ili putem zlonamernog programiranja. Mrežni prolazi za e-poštu pomažu preduzećima da izbegnu slanje osetljivih podataka bez ovlašćenja, što može dovesti do skupog curenja podataka.
-
Bezvredna pošta
Bezvredna pošta je neželjena poruka koja se šalje masovno i bez pristanka primaoca. Preduzeća koriste bezvrednu e-poštu u komercijalne svrhe. Prevaranti koriste bezvrednu poštu za širenje malvera, navođenje primalaca da otkriju osetljive informacije ili iznuđivanje novca.
-
Imitiranje
Imitiranje se dešava kada se kibernetički kriminalci pretvaraju da su pouzdana osoba ili organizacija kako bi dobili novac ili podatke putem e-pošte. Ugrožavanje poslovne e-pošte je jedan primer u kojem prevarant imitira zaposlenog da bi ukrao nešto od preduzeća ili njegovih klijenata i partnera.
-
Phishing
Phishing je praksa u kojoj se neko pretvara da je pouzdana osoba ili organizacija kako bi naveo žrtve da otkriju vredne informacije, kao što su akreditivi za prijavljivanje i drugi tipovi osetljivih podataka. Različiti tipovi phishing napada uključuju ciljani phishing, vishing i whaling.
Saznajte više o bezbednosti e-pošte
Zaštita od pretnji
Otkrijte kako da zaštitite celu organizaciju od modernih napada.
Zaštita e-pošte
Zaštitite se od naprednih pretnji kao što su ugrožavanje poslovne e-pošte i phishing napadi.
Nulta pouzdanost
Usvojite proaktivni pristup kibernetičkoj bezbednosti putem radnog okvira nulte pouzdanosti radi sveobuhvatne zaštite.
Najčešća pitanja
Svakome ko koristi e-poštu potrebna je bezbednost e-pošte. Pojedinci, organizacije i preduzeća koji koriste e-poštu svi predstavljaju potencijalne mete kibernetičkih napada. Bez primenjenog plana i sistema za bezbednost e-pošte, korisnici e-pošte su podložni pretnjama kao što su eksfiltracija podataka, malver, phishing i bezvredna pošta.
Napadi e-poštom koštaju kompanije milijarde dolara godišnje. Najozbiljnije pretnje e-poštom uključuju eksfiltraciju podataka, imitiranje, malver, phishing i bezvrednu poštu zato što mogu značajno da utiču na organizaciju, u zavisnosti od opsega i ozbiljnosti.
Kada se e-poruka pošalje, ona putuje preko više servera pre nego što dođe na odredište. Server je računarski sistem sa softverom servera pošte i protokolima koji računarima omogućavaju da se povežu sa mrežama i pregledaju internet.
Bezbedni serveri e-pošte su neophodni preduzećima jer se pretnje zasnovane na e-pošti stalno razvijaju. Evo nekoliko načina da unapredite bezbednost servera e-pošte:
- Konfigurišite protokol DomainKeys Identified Mail (DKIM) koji primaocima omogućava da provere da li je ovlašćeni vlasnik domena poslao e-poruku.
- Podesite opciju releja pošte tako da to ne bude otvoreni relej koji propušta bezvrednu poštu i druge pretnje. Konfigurišite relej pošte tako da korisnicima omogućava da šalju samo na određene adrese i domene.
- Podesite SPF proširenje (SPF) da biste definisali koja IP adresa može da šalje e-poruke sa vašeg domena.
- Koristite crne liste za Domain Name System (DNSBL ili DNS crne liste) da biste blokirali zlonamernu e-poštu i domene.
- Primenite Domain-based Message Authentication Reporting & Conformance (DMARC) da biste nadgledali svoj domen.
Šifrovanje e-pošte je proces zaštite osetljivih podataka u e-poruci konvertovanjem iz čistog teksta koji se lako čita u tekst koji je kodiran pomoću šifrovanja i čitljiv samo primaocima koji imaju ključ.
Evo 5 pitanja koja će vam pomoći da testirate bezbednost e-pošte:
1. Da li koristite jaku lozinku e-pošte koja kombinuje velika i mala slova, brojeve i specijalne znakove?
2. Da li koristite šifrovanje za slanje osetljivih informacija?
3. Da li ste omogućili dvostruku potvrdu identiteta koja zahteva unos dva zasebna faktora za potvrdu identiteta (lozinka i kôd koji generiše mobilni uređaj)?
4. Da li ste instalirali antivirusni softver na uređajima?
5. Da li se zaustavljate i skenirate priloge i veze pre nego što ih otvorite ili kliknete na njih?